Covid-19: WHO irasaba ko urukingo rwa AstraZeneca rukomeza gukoreshwa

Ishami ry’umuryango w’abibumbye ryita ku buzima (OMS/WHO) ryashishikarije ibihugu kudahagarika gukingira, mu gihe ibihugu byinshi bikomeye byo mu muryango w’Ubumwe bw’Uburayi (EU/UE) byabaye bihagaritse ikoreshwa ry’urukingo rwa Oxford-AstraZeneca.

OMS yavuze ko nta gihamya ihari igaragaza isano hagati y’urwo rukingo no kwipfundika kw’amaraso.

Ubudage, Ubufaransa, Ubutaliyani na Espagne byifatanyije n’ibihugu bito byo muri EU mu kuba bihagaritse ikoreshwa ry’urwo rukingo nk’uburyo bwo kwigengesera, mu gihe harimo gukorwa amagenzura kuri urwo rukingo.

Inzobere za OMS zo kugenzura umutekano w’inkingo zirahura kuri uyu wa kabiri ziga kuri uru rukingo nkuko BBC dukesha iyi nkuru yabitangaje.

Ikigo cy’Uburayi cyo kugenzura imiti (EMA) kiraza gukora inama nacyo kuri uyu wa kabiri, kandi byitezwe ko kizatangaza imyanzuro yacyo ku wa kane. Nacyo cyavuze ko urukingo rwa AstraZeneca rukwiye gukomeza gukoreshwa.

I Burayi hagaragaye abantu bamwe bagize ikibazo cyo kwipfundika kw’amaraso nyuma yo guhabwa urwo rukingo.

Ariko, inzobere zivuga ko ibi bitarenze umubare w’abagira ikibazo cyo kwipfundika kw’amaraso ubusanzwe utangazwa mu baturage bose muri rusange.

Health worker with AstraZeneca vaccine in The Hague, Netherlands

Abantu hafi miliyoni 17 bo muri bihugu byo muri EU no mu Bwongereza bahawe doze y’uru rukingo, abatageze kuri 40 ni bo bagize ikibazo cyo kwipfundika kw’amaraso kugeza mu cyumweru gishize, nkuko uruganda rukora imiti rwa AstraZeneca rwabivuze.

Ni izihe ngamba zirimo gufatwa?

Ku wa mbere, minisiteri y’ubuzima y’Ubudage yatangaje ko ako kanya ihagaritse gutanga urukingo rwa Oxford-AstraZeneca, ku nama yagiriwe n’ikigo Paul Ehrlich Institute (PEI), gishinzwe kugenzura inkingo mu gihugu.

Minisitiri w’ubuzima Jens Spahn yavuze ko icyo cyemezo “kidatewe n’impamvu za politike”.Yongeyeho ati: “Twese tuzi neza cyane ingaruka z’iki cyemezo, kandi ntabwo twafashe iki cyemezo gutyo gusa”.

Nyuma yaho gato, Perezida w’Ubufaransa Emmanuel Macron yavuze ko Ubufaransa nabwo bwabaye buhagaritse ikoreshwa ry’urwo rukingo, kugeza ubwo ikigo EMA kigenzura imiti i Burayi kizajya indi nama.

Byiyongereye ku bihugu bindi byo muri EU birimo nk’Ubutaliyani, Portugal, Denmark n’ibindi, nabyo byafashe icyo cyemezo.

OMS n’izindi nzobere bavuga iki?

Christian Lindmeier, umuvugizi wa OMS, yavuze ko uru rwego rurimo gukora iperereza ku makuru ajyanye n’urwo rukingo.

Yagize ati: “Ubwo WHO [OMS] izaba imaze gusobanukirwa ibi bintu mu buryo bwuzuye, ibyagezweho n’impinduka zititezwe ku mabwiriza ariho ubu bizahita ako kanya bimenyeshwa abaturage”.

Ati: “Kugeza uyu munsi [ku wa mbere], nta gihamya yuko ibyabaye byatewe n’urukingo kandi ni ingenzi ko ibikorwa byo gukingira bikomeza kugira ngo turokore ubuzima kandi hirindwe ko iyi virusi hari abo yabaho igikatu”.

Ikigo EMA cy’ubugenzuzi bw’imiti i Burayi nacyo kirimo gukora igenzura ku byabayeho byo kwipfundika kw’amaraso. Cyavuze ko urwo rukingo rushobora gukomeza gutangwa.

Ikigo cy’Ubwongereza cy’ubugenzuzi bw’imiti, MHRA, nacyo cyavuze ko ibimenyetso gifite “bitagaragaza” ko urwo rukingo ari rwo ruteza kwipfundika kw’amaraso. Cyasabye abaturage b’Ubwongereza gufata urwo rukingo mu gihe babisabwe.

Profeseri Andrew Pollard, ukuriye ikigo cy’urukingo cyo kuri Kaminuza ya Oxford cyakoze urukingo Oxford-AstraZeneca, yabwiye ikiganiro Today cya BBC ko hari “gihamya itanga icyizere cyane ko nta kwiyongera ko kwipfundika kw’amaraso guhari hano mu Bwongereza, ahatanzwe nyinshi muri doze [zarwo] zatanzwe i Burayi kugeza ubu”.